Članek

Prijatelji o Kupusoviću: Ne da se iskazati koliko smo izgubili njegovim odlaskom

Sala Narodnog pozorišta Sarajevo bila je mala za sve one koji su došli odati počast ovom reditelju. Prisutnima se obratio glumac Josip Pejaković koji je kroz uzdahe pričao o svom prijateljstvu sa Kupu

Članovi porodice, glumci, kulturni radnici, umjetnici, prijatelji i kolege prisustvovali su komemoraciji i posljednjem ispraćaju istaknutog bosanskohercegovačkog reditelja Sulejmana Kupusovića koji je preminuo 15. avgusta u 63. godini života, piše bh. novinska agencija Patria.

Sala Narodnog pozorišta Sarajevo bila je mala za sve one koji su došli odati počast ovom reditelju. Prisutnima se obratio glumac Josip Pejaković koji je kroz uzdahe pričao o svom prijateljstvu sa Kupusovićem.

- Ako na bosanskohercegovačkom nebu ima zvijezda onda se najblistavija zove Sulejman Kupusović. Ako je išta okupljalo milionski auditorij ispred TV ekrana onda su to tvoje serije. Mladim glumcima pružio si toplu pedagošku ruku. Mislit ću na tebe dok budem mogao misliti, sjećat ću se tebe dok me sjećanje ne izda. Odmori se dragi Sulejmane Kupusoviću – rekao je između ostalog u svom emotivnom obraćanju Pejaković.

Abdulah Sidran, akademik kazao je da je Kupusovićeva želja bila da on danas govori.

- Režiser, koji i sad režira dok je pretvoren u prah, poželio je da ja govorim na način na koji smo zadnje dvije godine ja i on zajedno djelovali, a to znači kritička, društvena riječ o stanju u našoj kulturnoj, političkoj, društvenoj zajednici koje se ne može imenovati drugom riječju nego katastrofalno – kazao je Sidran.

Sidran je podsjetio i da je Kupusović pisao političke i društvene komentare u „Dnevnom avazu“ i da je to radio strasno, davao cijelog sebe i svo svoje iskustvo, moralni i umjetnički kapital ulagao u tih nekoliko stranica teksta.

- Kad sam vidio da je u subotu „Avaz“ izišao bez njegovog teksta, kazao sam svojima umro nam je Sule. Dugo, mora mnogo godina proći da se eventualno pojavi, ako ikada, tako sveobuhvatna teatarska ličnost i u društvenom smislu, društvenog dinamizma i kritičke oštrice u opservaciji društvenih pojava, teško da će se pojaviti takva ličnost. Mnogo smo izgubili, ne da se to iskazati koliko smo izgubili – naglasio je Sidran.

Glumac Izudin Bajrović koji je sa Kupusovićem sarađivao dugi niz godina kazao je da ne znamo koliko smo izgubili.

- Ostalo nam je ono što je uradio, ali fali ono što bi uradio. A to će se osjetiti na ovim hodnicima, ovom foajeu, ovoj sali pa i na ovoj sceni. Izostat će ona gužva u sali. Tad ćemo tek shvatiti koliko smo izgubili, gubeći Sulejmana Kupusovića, a uzimali smo ga previše zdravo za gotovo. Suleta smo podrazumijevali, mi ljude doživljavamo drukčije dok su živi oni su nam prijetnja, smetnja, konkurencija ili kako god to nazvali.  A kad umru, onda možemo da ih nazovemo i u superlativima – kazao je Bajrović.

Marijela Margeta Hašimbegović, scenografkinja i kostimografkinja sa Kupusovićem je sarađivala na brojnim predstavama, a vezalo ih je i prijateljstvo van scene.

- Sigurno je da će BiH i naš grad osjetiti njegov odlazak i mogu samo da obećam da ćemo kroz sjećanje na njegov rad, njegove misli i strast prema teatru siguro održati sjećanje na njega i nikada ga nećemo zaboraviti – kazala je Margeta – Hašimbegović.

Komemoraciji su između ostalih prisustvovali: Nedžad Begović, Nada Đurevska, Mirvad Kurić, Ivica Šarić, Admir Glamočak, Senad Bašić, Adnan Hasković, Ermin Sijamija, Aleksandar i Vedrana Seksan i mnogi drugi koji su direktno ili na bilo koji drugi način sarađivali sa Kupusovićem.

Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radio režiju na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, a filozofiju i komparativnu književnost na zagrebačkom Univerzitetu. Režirao je u pozorištima širom bivše Jugoslavije, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Njegove predstave su izvođene u Meksiku, Gvatemali, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Turskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji. Osim pozorišnih predstava, režirao je i televizijske drame i serije - "Tale", "Memoari porodice Milić", "Viza za budućnost", "Zajedno", te niz dokumentarnih i muzičkih programa. Režirao je i operu "Hasanaginica", a autor je i pozorišnog hita "Ženski turbofolk bend" koji izvodi ansambl Kamernog teatra 55. 

#BiH