Članek

BLISKI ISTOK

Izrael i Hezbollah na rubu velikog rata, a Washington to želi spriječiti

Osam mjeseci na sjeveru Izraela i jugu Libana izraelska vojska i Hezbollah razmjenjuju vatru preko državne granice.

Piše: Armin Sijamić

Osam mjeseci na sjeveru Izraela i jugu Libana izraelska vojska i Hezbollah razmjenjuju vatru preko državne granice. Ali posljednjih dana sve se više govori da je Izrael spreman za sveopšti napad na Hezbollah, što je scenarij koji Sjedinjene Američke Države žele izbjeći.

Dan nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra, Hezbollah je krenuo u razmjenu vatre s izraelskom vojskom. Baš kao i jemenski Husi, Hezbollah je dao podršku Hamasu, koji nije dio šiitske osovine koja se okuplja oko Irana. Ali za razliku od Husa kojima se bave američka i druge savezničke ratne mornarice, Hezbollah je problem Izraela.

Međutim, Izraelu se ne ratuje protiv Hezbollaha koji ih je porazio u ratu 2006. godine, jer je taj pokret u međuvremenu ojačao, dok se izraelska vojska osam mjeseci u Pojasu Gaze obračunava sa slabašnim Hamasom. Šta više, Hamas je u potpunom okruženju, a Hezbollah ima otvoren put do Sirije i dalje prema Iraku i Iranu odakle mogu dobiti pomoć. Prošle sedmice Hezbollah je saopštio da je od 8. oktobra izveo više od 2.100 operacija protiv Izraela.

Dešavanja na sjeveru Izraela traže odgovor, jer je Hezbollah nanio teške udarce. Pored pogođenih vojnih baza, osmatračnica i ispostava, Hezbollah je stalnim napadima raselio stotine hiljada Izraelaca i ugušio lokalnu ekonomiju i turizam. Posljednjih mjeseci, kao odgovor na izraelske udare na civilne ciljeve u Libanu, Hezbollah je gađao gradove i sela, a obje strane su jedna drugu optužile za namjerno podmetanje požara koji uništavaju šumu i rastinje.

Američka briga

Ako se sjetimo početka rata u Pojasu Gaze onda ćemo se sjetiti i upozorenja koje je američki predsjednik Joe Biden dao Iranu i njegovim saveznicima u regiji. „Nemojte“, poručio je. Bidenova administracija je tražila da se sukob ne proširi po Bliskom istoku i u tome nisu uspjeli, jer su pomenuti Hezbollah, Husi, kao i šiitske iračke milicije napadale izraelske i američke mete.

Hezbollah nije ustuknuo ni kada su američki nosači aviona bili pred obalama Izraela, a irački šiiti su smanjili djelovanje nakon američkih napada. Ključni američki cilj, izbjegavanje direktnog sukoba sa Iranom njih ili Izraela, također se nije ostvario jer je Iran gađao Izrael.

Iako je premijer Benjamin Netanyahu došao u sukob sa Bidenom, dijelom koalicionih partnera i opozicije, pa čak kritikovao vojsku, vlasti u Tel Avivu ne odustaju od svojih ciljeva koji mnogima nisu jasni. Jučer je izraelska vojska poručila da „kao dio procjene situacije, odobreni su i potvrđeni operativni planovi za ofanzivu u Libanu.”

„Vrlo smo blizu trenutka kada ćemo odlučiti da promijenimo pravila igre protiv Hezbollaha i Libana. U totalnom ratu, Hezbollah će biti uništen, a Liban će biti teško pogođen“, rekao je izraelski ministar vanjskih poslova Izraela Israel Katz.

Američki specijalni izaslanik za Bliski istok i Bidenov savjetnik Amos Hochstein boravio je jučer u Libanu, dan nakon sastanka s izraelskim liderima, tražeći „hitnu“ deeskalaciju na granici Izraela i Libana. Krajem aprila isto je pokušao i francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné.

Rat sa Hezbollahom u punom obimu bio bi većeg intenziteta nego onaj u Pojasu Gaze, što američka administracija želi izbjeći iz nekoliko razloga. Prvo, u izbornoj godini Biden ne želi još jedan rat u koji je uključena njegova država. Drugo, taj rat se može proširiti na region i izazvati katastrofu neviđenih razmjera. Treće, svaki novi dan sukoba udaljuje Izrael i arapske države od normalizacije odnosa, a na čemu insistira Washington, Četvrto, loš odnos Bidena i Netanyahua otežava američki odnos prema najbližem savezniku, dok je američko društvo sve podjeljenije.

Hezbollahovo držanje

U Bejrutu je svima jasno da bi taj grad i čitav Liban pretrpio teška razaranja u slučaju izraelskog napada, jer tako je bilo i do sada. U ranijim okršajima Izrael nije prezao pogoditi niti jednu lokaciju ili metu, nanoseći ogromne materijalne štete Libanu i odnoseći mnogo života civila.

To je jasno i Hezbollahu koji, ipak, ne posustaje i Izraelu poručuje da je spreman za svaki napad i da će se suočiti sa odgovorom kao nikada do sada. Na šta cilja Hezbollah nije sasvim jasno, ali oni koji poznaju situaciju na terenu kažu da Hezbollah ima stotine hiljada raketa koje su bolje od onih Hamasovih i da mu u pomoć mogu doći šiitske milicije iz drugih država.

Dio sposobnosti Hezbollah je pokazao jučer, u namjeri da ponizi Izrael i njegovu protivzračnu odbranu. Hezbollah je objavio devetominutni video koji je otvorio mnogo pitanja. Radi se o dronu koji leti iznad Izraela i otkriva potencijalne mete, čak i u luci Haifa koja je udaljena 27 kilometara od granice Libana, što je potvrda riječi lidera Hezbollaha Hassana Nasrallaha koji je u novembru rekao da je slao dronove iznad Haife. Gradonačelnik Haife Yona Yahav rekao je jučer da je taj video „psihološki teror nad stanovnicima Haife i sjevera“.

Još ranije, Nasrallah je govorio i za Izrael mnogo opasnije stvari. Tvrdio je da Hezbollah može pogoditi nuklearni reaktor Dimona, rafinerije i druge strateški važne lokacije. A da i te riječi treba uzeti ozbiljno govore i snimci koje je Hezbollah objavio prije nekoliko sedmica, na kojima se vidi da grupa uništava izraelske sisteme protivvzračne odbrane, odnosno „Gvozdenu kupolu“.

Diplomatija ili oružje?

Amerikancima je jasno kako bi se Netanyahu ponašao u novom ratu. Zaštićen američkim kišobranom on ne pokazuje ni najmanje naznake da želi dogovor bilo koje vrste, osim onoga koji znači potpunu pobjedu Izraela. Još ranije je poručio Washingtonu da će se Izrael boriti, makar ostao sam, nakon zahtjeva da zaustavi napad na grad Rafah. Sa druge strane, Iran je pokazao proteklih godina da neće mirno sjediti i gledati dok se njihovi interesi ne uvažavaju.

Netanyahu je neuhvatljiv za američku administraciju, javno se protiveći Bidenu i državnom sekretaru Antonyju Blinkenu koje je jučer optužio za zastoje u isporuci oružja. Istovremeno, dio američkih republikanaca više podržava Netanyahua nego vlastitog predsjednika, pa su izraelskog premijera pozvali da se obrati u Kongresu, iako ga u posjetu nije zvala Bijela kuća.

„Vidjeli smo eskalaciju u posljednjih nekoliko sedmica. A ono što predsjednik Biden želi učiniti je izbjeći dalju eskalaciju do većeg rata“, rekao je Hochstein jučer. „Sukob... između Izraela i Hezbollaha traje dovoljno dugo“, rekao je u Bejrutu, sastajući se sa premijerom, predsjedavajućim parlamenta i načelnikom vojske Libana. „U svačijem je interesu da se to riješi brzo i diplomatski – to je i ostvarivo i hitno“, dodao je.

„Bilo diplomatski ili vojno, na ovaj ili onaj način, osigurat ćemo siguran povratak Izraelaca njihovim domovima na sjeveru Izraela. To nije za pregovore. 7. oktobar se ne može ponoviti nigdje u Izraelu ili na bilo kojoj od izraelskih granica“, rekao je portparol izraelske vlade David Mencer.

Mencerov komentar je neka vrsta poruke Hochsteinu, ali i Hezbollahu koji je rekao da prekida vatru istog trenutka kada Izrael prestane napadati Pojas Gaze. Na tu Hezbollahovu formulaciju iz Tel Aviva je ranije odgovoreno da se bilo kakav dogovor u Pojasu Gaze ne odnosi na tu libansku grupu, što dodatno otežava posredovanje i uvjeravanje Netanyahua da postigne mir sa Hamasom.

#ArminSijamić #gaza #HasanNasrallah #Hezbollah #Husi #Izrael #JoeBiden #sad #Washington #izdvojeno #Svijet