Članice NATO-a povećavaju vojnu proizvodnju, obećano najmanje 48 tenkova Leopard 2 za Ukrajinu

(Patria) - Zemlje NATO-a povećavaju proizvodnju artiljerijske municije jer Ukrajina troši granate mnogo brže nego što ih Zapad može napraviti, saopštila je alijansa i obećala da će Kijevu isporučiti najmanje 48 tenkova Leopard 2, javlja Reuters.

„Stvari se dešavaju, ali... moramo da se pojačamo još više, jer postoji velika potreba da se Ukrajini obezbijedi municija“, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon dvodnevnog sastanka ministara odbrane alijanse u Briselu .

Napomenuo je da su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke i Norveške potpisale ugovore za municiju koja bi omogućila članicama NATO-a da popune svoje zalihe, ali i da nastave snabdijevanje Kijeva.

Čak i prije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara prošle godine, mnoge zemlje NATO-a nisu uspjele ispuniti ciljeve alijanse za gomilanje zaliha municije. Tempo isporuka u Ukrajinu, gdje kijevske trupe ispaljuju do 10.000 artiljerijskih granata dnevno, dodatno je iscrpio zalihe Zapada. Istovremeno se formiraju planovi za snabdijevanje Kijeva sa dva bataljona tenkova Leopard 2.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da su Zapadne zemlje obećale 48 tenkova Leopard 2 za Kijev, uključujući jedan bataljon sa 31 primjerkom starijeg tenka Leopard 2 A4 čiju isporuku koordinira Poljska. Povrh toga, Berlin će poslati 14, a Lisabon još tri naprednija tenka Leopard 2 A6, prema Pistorijusu.

Saveznici su također započeli razgovore o tome da li su izdaci za odbranu od 2% bruto domaćeg proizvoda dovoljni za potpuni rat koji bjesni u susjednoj Ukrajini.

„Mislim da bi trebalo da pređemo sa 2% kao gornje granice do 2% BDP-a kao minimuma“, rekao je Stoltenberg.

„Mislim da samo kretanje ka cilju od 2% neće biti dovoljno, to može biti samo osnova za dalje korake", rekao je njemački ministar odbrane novinarima.

Odluka se očekuje na samitu NATO-a u Litvaniji u julu.

Na svom samitu u Velsu 2014. godine, lideri NATO-a su se složili da krenu ka trošenju najmanje 2% svog BDP-a na odbranu u roku od jedne decenije. Bio je to njihov odgovor na ono što je NATO shvatio kao ozbiljno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi mjesecima nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim. Ali mnoge zemlje poput Njemačke još uvijek ne ispunjavaju cilj.

Očekuje se da 2022. godine troškovi odbrane Berlina dostići manje od 1,5% BDP, dok a Sjedinjenih Država skoro 3,5%, prema procjenama NATO-a objavljenim prošlog juna.