Članek

Đukanović: Uvođenje Crne Gore u Otvoreni Balkan ravno je veleizdaji

"Jedini izlaz iz teške situacije u kojoj se Crna Gora nalazi jesu vanredni parlamentarni izbori", smatra Đukanović.

(Patria) - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je sinoć u intervjuu za Televiziju Crne Gore da je država u dubokoj institucionalnoj, političkoj i ekonomskoj krizi, prenose crnogorski mediji. Jedini izlaz iz teške situacije u kojoj se Crna Gora nalazi jesu vanredni parlamentarni izbori, smatra Đukanović.

U dugom intervjuu Đukanović se osvrnuo na mnoga pitanja, a neka od njih tiču se evropske perspektive regiona i projekta Otvoreni Balkan, pa čak i ideji pojedinih centara moći da se Crna Gora pripoji nekoj od susjednih država, jer „ne zaslužuje da postoji kao nezavisna i suverena država“.

Đukanović je, govoreći o političkim dešavanjima i odnosu EU prema Zapadnom Balkanu, kazao da se, nakon 24. februara, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, Evropa trgnula.

“I Evropa je tada otvorila vrata i kazala da sada moramo da nastavimo sa politikom proširenja, moramo da zaokružimo proces ujedinjenja Evrope, i tu se ukazala ogromna šansa za Crnu Goru. Crna Gora je bila najpogodniji primjer da Evropa pokaže da je politika proširenja živa. Zašto? Crna Gora je država koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Najmanje tri godine ispred prve sljedeće države u pogledu ispunjavanja uslova iz pregovaračkog procesa. Dakle, Crna Gora je dovoljno mala država da, rekao bih, će biti zgodnija za prvu talas proširenja od drugih država i dakle to je sve upućivalo na zaključak da imamo idealnu priliku da Crna Gora u relativno kratkom roku postane članica Evropske unije.

Umjesto toga, aktuelna vlada je napustila evropsku agendu, napustila dogovor, opredijelila se da rješava neka pitanja koja se nimalo ne tiču evropske budućnosti”, dodao je Đukanović.

Otvoreni Balkan je ideja onih koji su protiv interesa Crne Gore i regije

Đukanović smatra da Crna Gora treba nastaviti evropski put, a ne ulaziti u Otvoreni Balkan. Odgovorio je Đukanović i šta bi bilo ako se inicijativa o Otvorenom Balkanu bude pojavila na Vladi.

“U trenutku kada je vlada usvojila Temeljni ugovor u formalnom smislu to je bila legitimna Vlada. Dakle, ja sam uputio i danas ponovio prigovore na proceduru izglasavanja Temeljnog ugovora, dakle zaista mislim da je upitanju bila zakulisna rabota, da je ta zakulisna rabota rađena u korist nekih centara izvan Crne Gore, da je nažalost to činila Vlada, a ako želite da budem još precizniji, da je to činio premijer, da je Vlada to neodgovorno aminovala, ali da je to činio premijer, i da je to želio da uradi bez uključivanja crnogorske stručne, naučne i druge relevantne političke javnosti. Ali, formalno-pravno to je urađeno u vrijeme kada je ta vlada imala legitimitet”, naveo je Đukanović.

Pošto je ta vlada izgubila legitimitet u parlamentu to bi, ističe Đukanović, bilo neodgovorno.

“I do te mjere providno sluganski u interesu nekih država, dakle svakako ne države Crne Gore, protivno interesima Crne Gore, da to po mom dubokom uvjerenju bi direktno vodilo pred sud. Ja smatram da će mnogi od poteza koji su napravljeni od strane nekih formalno odgovornih ljudi na državnoj sceni Crne Gore, tokom prethodne dvije godine, završiti pred sudom, jer ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno uređena država, sa samostalnim tužilaštvom i sa nezavisnim sudstvom, onda ne treba ni da živimo ovdje, a kamoli da se bavimo ovim poslovima za koje vjerujemo da su u javnom interesu. Dakle, ja vjerujem da će Crna Gora biti pravno uređena država, da ćemo svi biti u obavezi da položimo račune za ono što smo radili. Dakle, smatram da bi avantura od strane Vlade koja je izgubila povjerenje, dakle sa pokušajem uvođenja Crne Gore u Open Balkan, bila apsolutno ravna novoj veleizdaji“, kaže Đukanović.

Manipulacije o Otvorenom Balkanu

Đukanović ističe da su interpretacije Open Balkana sa određenih vladinih adresa gruba manipulacija.

“Preporučujem toplo da se pročita to mišljenje koje je objavljujeno, pa povučeno, koliko sam razumio, na sajtu dojučerašnje potpredsjednice Vlade gospođe Marović. Tu je dosta za mene ubjedljivih argumenata zašto Crna Gora ne bi trebalo da bude dio te regionalne inicijative”, kazao je Đukanović.

U više navrata, kaže, iznosio je i svoje argumente zašto Crna Gora ne bi trebalo bude dio Balkana.

“Kazao sam da je svakako dragocjeno da budemo aktivni u regionalnim inicijativama. Crna Gora učestvuje u preko 30 regionalnih inicijativa i većina od njih su upravo i projektovane tako da predstavljaju jedan poligon za pripremu naših država za preuzimanje odgovornosti u Evropskoj uniji. Recimo, karakteristično takva inicijativa je Berlinski proces. Vrlo važno je da je potpuno inkluzivna, da je u Berlinski proces uključeno svih šest država Zapadnog Balkana, da je pokroviteljstvo kao što mu ime kaže u Berlinu, a u međuvremenu je podijeljeno sa Briselom, i da se tom inicijativom tretiraju sva pitanja koja se pokušavaju naknadno tretirati i Open Balkanom”, naveo je Đukanović.

Po njemu Open Balkan je lansiran od strane ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje.

“Lansirano je od strane, prije svega Srbije, Albanije, a onda kasnije se tome pridružila Sjeverna Makedonija. Kao što znate, tri druge države nisu se pridružile toj inicijativi. Dakle, ta inicijativa već je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces, jer nije dovoljno inkluzivna. I druga važna stvar – inicijativa za saradnju unutar Open Balkana je inicijativa koja ne podrazumijeva poštovanje evropskih standarda”, ocijenio je Đukanović. Otvoreni Balkan, kaže Đukanović, ne priprema zemlje za život u Evropskoj uniji.

“Ona podrazumijeva saradnju na balkanskim standardima. Ja smatram da nam to ne treba, posebno kada imamo Berlinski proces, ponavljam inicijativu koja tretira ista pitanja koja ima pokroviteljstvo Berlina i Brisela. S druge strane, ne mislim da Crna Gora treba da se pridruži onima koji ne vjeruju u evropsku budućnost. Ja sam slušao argumente koje je, recimo, u Briselu iznosio predsjednik Vučić. On je na razgovorima koji su bili u organizaciji visokog predstavnika Borelja iznio podatak da u tom trenutku, dakle to je bilo prije nekoliko mjeseci, samo 36 % građana Srbije podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji. 44 % se tome oštro protivi i da se ti trendovi pogoršavaju, da je dakle u padu podrška članstvu Srbije Evropskoj uniji. Sa sličnom ocjenom je izašao i premijer Sjeverne Makedonije. Kazao je da partija koja bi se sada na izborima, pretpostavljenim izborima u Sjevernoj Makedoniji pojavila sa idejom članstva te države u Evropskoj uniji, bi izgubila izbore“, naveo je Đukanović.

#Region