Nacionalni park 'Kozara': Svjedok jednog teškog vremena i krvave pobjede nad daleko moćnijim neprijateljem

Piše: Delvin Kovač

Četrdesetih je bila poprište herojske borbe partizana protiv znatno nadmoćnijeg neprijatelja oličenog u Nijemcima i ustašama. Ali i borbe za puko preživljavanje hiljada nedužnih i nevinih. Šezdesetih je svjedočila reprizi te borbe, no ovaj put onoj fiktivnoj, ovjekovječenoj popularnim filmom poznatog jugoslavenskog režisera Veljka Bulajića. A danas krajiška ljepotica Kozara privlači stotinu hiljada znatiželjnih turista godišnje iz svih dijelova svijeta.

Mapa Kozare instalisana na platou Mrakovice

Priliku za turistički obilazak ovog dragulja prirode, bogatog raznolikim ekosistemima i historijom, imala je i ekipa Novinske agencije Patria, i to u okviru projekta "EU4BusinessRecovery" fokusiranog na izvozno orijentisani i turistički sektor, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementira GIZ.

Domaćini su nam bili regionalna menadžerica projekta "Feel Kozara" Milena Gnjatović Simatović, njena kolegica Sanja, historičarka Nacionalnog parka "Kozara" i viša kustosica Memorijalnog muzeja Marina Ljubičić, te Nebojša Todić iz Turističke organizacije Bosanski Novi.


Info centar na platou Mrakovice

Smješten u središtu istoimene planine na površini od 3.907 hektara, Nacionalni park "Kozara", jedan od pet koliko ih ukupno ima naša domovina Bosna i Hercegovina, osnovan je 6. aprila 1967. s ciljem zaštite brojnih spomenika nastalih u borbama tokom Drugog svjetskog rata, prirodnih ljepota ali i brojnih drugih znamenitosti. Centralnim dijelom parka dominira plato Mrakovice gdje je, u znak sjećanja na poginule borce, 1972. podignut Memorijalni kompleks koji čine Spomenik, Memorijalni zid i Muzej.

Izgradnja kompleksa

Preživjeli partizani šezdesetih godina prošlog vijeka inicirali su ideju o podizanju dostojnog spomen-obilјežja na borbu i žrtvu Kozare u Drugom svjetskom ratu. U organizaciji tadašnjeg Sreskog odbora saveza boraca i Sreskog odbora SSRN u Prijedoru je 26. januara 1962. održano šire savjetovanje u kojem su učestvovali predstavnici kozarskih opština, veći broj društveno-političkih radnika i ratnih rukovodilaca Kozare. Formiran je tada Odbor za izgradnju spomenika na Kozari.

Raspisan je konkurs za idejno rješenje, a 1970. u Sarajevu je održana izložba pristiglih radova. Na konkursu je pobijedilo idejno rješenje poznatog akademskog vajara Dušana Džamonje pod šifrom "11570". Kamen temeljac za gradnju Memorijalne zone na Mrakovici položen je 2. avgusta 1971. godine.

Spomenik na Mrakovici

Spomenik i Memorijalni zid s imenima poginulih partizana s Kozare svečano su otvoreni 10. septembra 1972., dok je Memorijalni muzej svjetlo dana ugledao 4. jula 1973. Radove je izvodilo građevinsko preduzeće "Tehnika" iz Zagreba, a u njihovom finansiranju dobrovolјnim prilozima učestvovalo je 400.000 Jugoslavena.

Simbol Spomenika na Mrakovici predstavlјa pobjedu partizana i naroda Kozare. Spomenik se diže u visinu od 33,6 metara.

Njegov centralni dio simbol je pobjede i slobodarskog duha naroda Kozare i Potkozarja, a betonske gromade poredane ukrug simbolizuju moćnog neprijatelјa koji je opkolio Kozaru, ali je na kraju rata ipak doživio poraz.

Projekat "EU4BusinessRecovery" sufinansiraju EU i Vlada SR Njemačke

Na Memorijalnom zidu u bronzi je izliveno 9.921 ime poginulog partizana s Kozare u toku čitavog Drugog svjetskog rata. Nekoliko procenata popisanih poginulo je i u brigadama formiranim na području Kozare, ali su rodom iz drugih dijelova nekadašnje Jugoslavije.

Naime, kako su se brigade s Kozare kretale u toku rata, tako su i u regijama kroz koje su prolazile vršile mobilizaciju ili su im se priklјučivali dobrovolјci. U Muzeju su izloženi dokumenti i fotografije koje svjedoče brutalnim stradanjima stanovnika ovog bh. kraja.

Brojni sadržaji

Nacionalni park "Kozara" odlikuju izuzetne prirodne vrijednosti koje posjetiocima omogućavaju povezanost s prirodom, mir, tišinu i uživanje u ljepotama koje je priroda stvarala milionima godina.

Kozara je bogata gustim listopadnim i četinarskim šumama

Dinamičan reljef s izraženim vrhovima, grebenima i kosama, gusti kompleksi listopadnih i četinarskih šuma, brojni izvori i potoci te slikoviti pejzaži ostavit će na vas upečatljiv dojam.

Park je obogaćen sa osam uređenih pješačkih staza s postavljenim putokazima i info tablama pomoću kojih lako možete saznati nešto više o samoj lokaciji na kojoj se nalazite.

Vodopad na Zečijem kamenu, tjesnac na Gumlinama, te Gola planina i Kozarački kamen, sa kojih se pruža fantastičan pogled na okruženje, svakako vas neće ostaviti ravnodušnim.

Park ima osam pješačkih staza

Na području parka su uređene i obilježene četiri staze za Mountain Bike (MTB). Svim ljubiteljima biciklističke vožnje šumskim proplancima i stazama sa spustovima i usponima, MTB staze pružit će ne samo uživanje u vožnji na dva točka, već i u ljepoti prirode same Kozare.

A svima onima koji vole avanturu i adrenalin na raspolaganju je Avantura park Kozara, najveći u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Više od 60 platformi instalisanih u krošnjama drveća i povezanih raznim visećim elementima garantuju dobru zabavu, uzbuđenje, avanturu i nezaboravno iskustvo.

Za avanturiste tu je i Via ferrata - osigurana planinarska staza kojom se, uz pomoć sajle i metalnih gazišta, prelaze nepristupačne stjenovite dionice. Via ferrata pruža nevjerovatan doživljaj penjanja uz litice i to na potpuno siguran način.

Zajednička fotografija sa našim domaćinima

Bogata flora i fauna

Planina Kozara, čiji najviši vrh doseže "svega" 978 metara, dom je brojnim životinjskim vrstama. Zanimljivo je da nema medvjeda i vukova, koji su samo povremeni putnici prolaznici u potrazi za hranom.

Naročito su zastupljene divlje svinje, srne, lisice i divlje mačke, a tu su i zečevi, kune, jazavci, slijepi miševi, iznimno rijetka dugorepa sova, gotovo sveprisutni orao bjeloperan... Kada je u pitanju flora, planina raspolaže sa skoro 900 različitih vrsta biljaka, od kojih 40-ak ima veoma ljekovita svojstva.

Autentično oklopno vozilo parkirano ispred muzeja

Muzejska zbirka iznimno je bogata sadržajima, među kojima dominiraju autentični partizanski, njemački, ustaški i četnički dokumenti, fotografije, zastave, predmeti i oružje.

Dok se na ekranima u Muzeju emituju orginalni arhivski snimci sa Kozare iz 40-ih godina prošlog vijeka pretočeni u dokumentarne filmove, imate priliku vidjeti 33 originalna eksponata oružja korištena u borbama, među kojima su najprepoznatljiviji puške schmeisser, papovka, karabin i kratež.

Posebno je zanimljiva VR aplikacija pomoću koje možete doživjeti barem djelić svega onoga što se dešavalo u bitkama na Kozari, virtuelnom šetnjom kozarskim šumama u kojima vam drveće priča tragičnu i veličanstvenu priču o hrabrim partizanima i stanovnicima kozarskih sela, a doktor Mladen Stojanović, Mika Mandić i Mira Cikota o prkosu i otporu agresorima.

Jedna od pušaka korištenih u borbama na Kozaru

Nacionalni park "Kozara" od Prijedora je udaljen 24 kilometra, od Bosanske Gradiške 40, od Banje Luke 55, a od banjalučkog aerodroma 76 kilometara.