By Malcolm Kendrick, doctor and author who works as a GP in the National Health Service in England. His blog can be read here and his book, 'Doctoring Data – How to Sort Out Medical Advice from Medical Nonsense,' is available here.

A few years ago, I wrote a book called ‘Doctoring Data’. This was an attempt to help people understand the background to the tidal wave of medical information that crashes over us each and every day. Information that is often completely contradictory, viz ‘Coffee is good for you... no, wait it's bad for you... no, wait, it’s good for you again,’ repeated ad nauseam.

I also pointed out some of the tricks, games and manipulations that are used to make medications seem far more effective than they truly are, or vice versa. This, I have to say, can be a very dispiriting world to enter. When I give talks on this subject, I often start with a few quotes.

For example, here is Dr Marcia Angell, who edited the New England Journal of Medicine for over 20 years, writing in 2009:

“It is simply no longer possible to believe much of the clinical research that is published, or to rely on the judgement of trusted physicians or authoritative medical guidelines. I take no pleasure in this conclusion, which I reached slowly and reluctantly over my two decades as editor.”

Have things got better? No, I believe they’ve got worse – if that were, indeed, possible. I was recently sent the following email about a closed-door, no-recording-allowed discussion, held in May of this year under no-disclosure Chatham House rules:

“A secretly recorded meeting between the editors-in-chief of The Lancet and the New England Journal of Medicine reveal both men bemoaning the ‘criminal’ influence big pharma has on scientific research. According to Philippe Douste-Blazy, France’s former health minister and 2017 candidate for WHO director, the leaked 2020 Chatham House closed-door discussion was between the [editor-in-chiefs], whose publications both retracted papers favorable to big pharma over fraudulent data.

The email continued with a quote from that recording: ‘Now we are not going to be able to … publish any more clinical research data because the pharmaceutical companies are so financially powerful today, and are able to use such methodologies, as to have us accept papers which are apparently methodologically perfect, but which, in reality, manage to conclude what they want them to conclude,’ said The Lancet’s editor-in-chief, Richard Horton.”

A YouTube video where this issue is discussed can be found here. It’s in French, but there are English subtitles.

The New England Journal of Medicine and The Lancet are the two most influential, most highly resourced medical journals in the world. If they no longer have the ability to detect what is essentially fraudulent research, then… Then what? Then what, indeed?

In fact, things have generally taken a sharp turn for the worse since the Covid-19 pandemic struck. New studies, new data, new information is arriving at breakneck speed, often with little or no effective review. What can you believe? Who can you believe? Almost nothing would be the safest course of action.

One issue has played out over the past few months, stripping away any remaining vestiges of my trust in medical research. It concerns the anti-malarial drug hydroxychloroquine. You may well be aware that Donald Trump endorsed it – which presents a whole series of problems for many people.

However, before the pandemic hit, I was recommending to my local NHS trust that we should look to stock up on hydroxychloroquine. There had been a great deal of research over the years strongly suggesting it could inhibit the entry of viruses into cells, and that it also interfered with viral replication once inside the cell.

This mechanism of action explains why it can help stop the malaria parasite from gaining entry into red blood cells. The science is complex, but many researchers felt there was good reason for thinking hydroxychloroquine may have some real, if not earth-shattering, benefits in Covid-19.

This idea was further reinforced by the knowledge that it has some effects on reducing the so-called ‘cytokine storm’ that is considered deadly with Covid-19. It’s prescribed in rheumatoid arthritis to reduce the immune attack on joints.

The other reason for recommending hydroxychloroquine is that it’s extremely safe. It is, for example, the most widely prescribed drug in India. Billions upon billions of doses have been prescribed. It is available over the counter in most countries. So, I felt pretty comfortable in recommending that it could be tried. At worst, no harm would be done.

Then hydroxychloroquine became the center of a worldwide storm. On one side, wearing the white hats, were the researchers who’d used it early on, where it seemed to show some significant benefits. For example, Professor Didier Raoult, of the Institut Hospitalo-universitaire Méditerranée Infection, in France:

“A renowned research professor in France has reported successful results from a new treatment for Covid-19, with early tests suggesting it can stop the virus from being contagious in just six days.”

READ MORE

Then came this research from a Moroccan scientist at the University of Lille:

“Jaouad Zemmouri … believes that 78 percent of Europe’s Covid-19 deaths could have been prevented if Europe had used hydroxychloroquine... Morocco, with a population of 36 million [roughly one tenth that of the US], has only 10,079 confirmed cases of Covid-19 and only 214 deaths.

“Professor Zemmouri believes that Morocco’s use of hydroxychloroquine has resulted in an 82.5 percent recovery rate from Covid-19 and only a 2.1 percent fatality rate, in those admitted to hospital.”

Just prior to this, on May 22, a study was published in The Lancet, stating that hydroxychloroquine actually increased deaths. It then turned out that the data used could not be verified and was most likely made up. The authors had major conflicts of interest with pharmaceutical companies making anti-viral drugs. In early June, the entire article was retracted by Horton.

Then a UK study came out suggesting that hydroxychloroquine did not work at all. Discussing the results, Professor Martin Landray, an Oxford University professor who is co-leading the Randomised Evaluation of Covid-19 Therapy (RECOVERY) trial, stated:

“This is not a treatment for Covid-19. It doesn’t work. This result should change medical practice worldwide. We can now stop using a drug that is useless.”

The study has since been heavily criticized by other researchers, who state that the dose of hydroxychloroquine used was potentially toxic. It was also given far too late to have any positive effect. Many of the patients were already on ventilators.

This week, I was sent a pre-proof copy of an article about a study that will be published in the International Journal of Infectious Diseases. Its author has found that hydroxychloroquine “significantly” decreased the death rate of patients involved in the analysis. The study analyzed 2,541 patients hospitalized in six hospitals between March 10 and May 2 2020, and found 13 percent of those treated with hydroxychloroquine died and 26 percent of those who did not receive the drug died.

When things get this messed up, I tend to look for the potential conflicts of interest. By which I mean, who stands to make money from slamming the use of hydroxychloroquine, which is a generic drug that’s been around since 1934 and costs about £7 for a bottle of 60 tablets?

In this case, first, it’s those companies who make the hugely expensive antiviral drugs such as Gilead Sciences’ remdesivir, which, in the US, costs $2,340 for a typical five-day course. Second, it’s the companies that are striving to get a vaccine to market. There are billions and billions of dollars at stake here.

In this world, cheap drugs such as hydroxychloroquine don’t stand much chance. Neither do cheap vitamins, such as vitamin C and vitamin D. Do they have benefits for Covid-19 sufferers? I’m sure they do. Will such benefits be dismissed in studies that have been carefully manipulated to ensure they don’t work? Of course. Remember these words: "Pharmaceutical companies are so financially powerful today, and are able to use such methodologies, as to have us accept papers which are apparently methodologically perfect, but which, in reality, manage to conclude what they want them to conclude.” 

Unless and until governments and medical bodies act decisively to permanently sever the financial ties between researchers and Big Pharma, these distortions and manipulations in the pursuit of Big Profit will continue. Just please  don’t hold your breath in anticipation.

https://www.globalresearch.ca/corruption-in-the-medical-field-us-doctors-threatened-over-hydroxychlorquine-use-dr-fauci-is-blocking-hcq/5719094?fbclid=IwAR1AZh4uzpqIvj6wUpioUJQIZ2S5x4K1OG86gTLYdzc8V0Xh6-heQ1onLII

https://www.rt.com/op-ed/493732-big-pharma-pandemic-covid/?

fbclid=IwAR3k9Qc9By3PLjOwc83FqlSUs71v_XG-0VOiIzRepcI-lVfEDhmgi-0ZNEM

https://vimeo.com/442275583

https://vimeo.com/442282477

https://www.facebook.com/Svjesnost/videos/vb.337296072954727/321900245513334/?type=2&theater

https://www.youtube.com/watch?v=EQ2meVPNqSo&feature=youtu.be&fbclid=IwAR0YS8Blu_6X0cn3M67MEbWDw9Cvw8O44ZQmTXq2CRoS9SQLOShhAhuaDZQ

https://publishwall.si/narava.zdravi/post/552889/zda-frontline-doctors-na-tisoce-zdravnikov-je-utisanih-glede-covid-19-terapije

Remdesivir ima malo ali nič vpliva na preživetje bolnikov s covidom-19

Zdravila remdesivir, hidroksiklorokin, lopinavir/ritonavir in interferon imajo majhen vpliv na znižanje umrljivosti in potek bolezni covid-19 med hospitaliziranimi bolniki – ali pa ga sploh nimajo, je ugotovila raziskava pod okriljem WHO-ja.

Kot piše na spletni strani WHO, so v okviru študije, v kateri je sodelovalo več kot 11.200 ljudi v več kot 30 državah, preverjali učinek teh zdravil na umrljivost, potrebo po medicinskem ventilatorju in trajanje bolnišničnega zdravljenja pri bolnikih s covidom-19. Uporabo teh zdravil za druge namene, kot je preprečevanje bolezni, bodo morali preveriti v novih študijah.

Vmesni rezultati preizkusov štirih zdravil proti covidu-19, ki so bili znani v samo šestih mesecih, so trenutno v pregledu za objavo v medicinski reviji, še navaja WHO. V začetku meseca objavljena ameriška študija je sicer pokazala, da remdesivir, ki ga proizvaja podjetje Gilead, skrajša okrevanje bolnikov s covidom-19 za pet dni.

Gilead ugotovitve zavrača

"Podatki WHO-ja niso v skladu s trdnejšimi dokazi o kliničnih koristih remdesivirja iz več randomiziranih nadzorovanih študij, objavljenih v revijah, ki jih pregledajo neodvisni strokovnjaki," so poudarili v Gileadu. Dodali so, da jih skrbi, ker študija WHO-ja ni bila deležna strogega pregleda.

Remdesivir so za zdravljenje koronavirusne bolezni 19 med drugim odobrile že ZDA, Evropska unija in Japonska.

Globalna platforma za preizkuse Solidarnost, ki jo koordinira WHO, sicer omogoča hitro preverjanje obetavnih novih načinov zdravljenja. Zdaj preverjajo nova protivirusna zdravila, imunomodulatorje in monoklonska protitelesa proti novemu koronavirusu, so pojasnili na WHO-ju

https://www.rtvslo.si/zdravje/novi-koronavirus/remdesivir-ima-malo-ali-nic-vpliva-na-prezivetje-bolnikov-s-covidom-19/539348

*

Vodilni mikrobiolog in epidemiolog prof.dr. Didier Raoult o hidroksi klorokinu: https://www.youtube.com/watch?v=CyX7ILyWnsk&feature=emb_logo

*

https://www.ozavesceni.si/klorokin/

OPOZORILO: Članek je napisan zgolj z namenom širjenja zanimivih in koristnih informacij in NI mišljen kot zdravniški nasvet. Pred sprejemom odločitve o morebitnem zdravstvenem posegu, se posvetujte s svojim zdravnikom ali farmacevtom, preberite informacije na spletnih straneh javnozdravstvenih ustanov in nato sprejmite odločitev, s katero boste zadovoljni.

V času, ko se novi koronavirus širi tako počasi, da smo mnoge ukrepe odpravili ali jih omilili in ostajamo v pričakovanju drugega vala okužb, ki ga nekateri preroško napovedujejo kot neizbežnega, ostaja aktualno vprašanje, ki se je pojavilo že v začetku prvega vala covid-19 pandemije – kaj pa če bi imeli na voljo učinkovito zdravilo? Potem bi lahko odpravili vse ukrepe o omejevanju gibanja, druženja in opravljanja poslovnih dejavnosti. Razvoj cepiva bi bil dokaj nepotreben. Ljudje, nedovzetni za okužbo, pa tisti, ki covid-19 prebolevajo asimptomatsko ali zgolj z blagimi simptomi, bi normalno nadaljevali z življenjem in vsakodnevnimi dejavnostmi.

Tisti, ki bi okužbo z novim koronavirusom težje ali kritično prebolevali, pa bi posegli po učinkovitem zdravilu. Tako bi bilo žrtev relativno malo in življenje bi se lahko zopet vrnilo v ustaljene tirnice.

To in ono o čudežnem zdravilu

Kaj pa, če učinkovito zdravilo že imamo? Verjetno ste že slišali za KLOROKIN ali pa HIDROKSIKLOROKIN. Čeprav v slovenskem jeziku zasledimo tudi zapis klorokvin (z v), je klorokin (brez v) naziv zdravilne učinkovine, ki se pojavlja tudi v uradnih državnih dokumentih. Klorokin je bil odkrit leta 1934. V zdravilu se nahaja v obliki fosfata, zato lahko zasledimo tudi ime klorokin fosfat.

Njegov derivat hidroksiklorokin ima za razliko od klorokina na enem koncu verige hidroksilno skupino (-OH). V ZDA je bil odobren za uporabo leta 1955. Hidroksiklorokin se v zdravilih nahaja v obliki sulfata, zato večkrat zasledimo tudi ime hidroksiklorokin sulfat.

Obe zdravili se uporabljata za preprečevanje in zdravljenje malarije, vsako pa ima svoje prednosti in slabosti. Prednost hidroksiklorokina v primerjavi s klorokinom je v varnejši uporabi tudi pri nekoliko večjih količinah v daljšem časovnem obdobju. Poleg zdravljenja malarije se obe zdravili uporabljata še pri zdravljenju revmatoidnega artritisa in lupusa.

Obema zdraviloma se je iztekla patentna zaščita, zato sta na voljo kot generični zdravili – to pomeni, da je aktivna učinkovina ista tudi, če jo izdelujejo drugi proizvajalci, se pa v tem primeru zdravila med seboj razlikujejo po proizvodnem procesu, recepturi, vsebnosti pomožnih snovi, barvi in okusu.

– Smiljan Slukan

* * *

Glavna studija koju liječnici navode kao relevantan argument liječenja COVIDA-19, koja je trebala identificirati priznate i učinkovite medicinske tretmane, provedena je u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Britanska verzija iste studije nazvana je Recovery [1], dok je WHO verzija nazvana Solid. Obje su koristile isti protokol (vidi ispod). U nastavku teksta zvat ćemo je WHO studija.

Naime, ranija iskustva kineskih i nekih europskih liječnika ukazivala su na to da hidroksiklorokin (u nastavku teksta HCQ) pomaže u smanjenju smrtnosti od COVIDA-19.

Međutim, zaključak WHO studije je bio da HCQ šteti pacijentima (primijećena je 7.2% veća smrtnost u tretiranoj grupi). Zašto smo se usmjerili na studiju “Recovery“, odnosno “Solid” (u nastavku teksta WHO studija)? Jer je to jedina studija američke zdravstvene organizacije (NIH) i američke agencije za lijekove (CDC) iz 2020. koja služi kao argument za ograničenje upotrebe HCQ [2] u SAD-u. 

Međutim, kada tu studiju usporedimo s drugim sličnim velikim studijama koje su izrađene u isto vrijeme, u njoj nailazimo na statističku anomaliju:

Zanimljiva je činjenica da je to jedina studija s velikim brojem pacijenata u to vrijeme koja ukazuje da HCQ ne pomaže u liječenju, a jedina razlika u odnosu na ostale studije je u protokolu, točnije u doziranju lijeka. Naime, U WHO studiji protokol je izgledao ovako:

Ukratko, u studiji se primjenjivala doza od 2.400 miligrama (mg) prvog dana, od toga 2.000 miligrama u prvih 12 sati. Imajte na umu da pacijent s reumatoidnim artritisom koristi dozu HCQ-a od 200 mg/dnevno!

Sve to nam malo znači dok ne krenemo istraživati koja je LD50 doza za HCQ (LD50 je smrtonosna doza – Lethal Dose pri kojoj 50% populacije premine kada je primi), a to je prva primijetila Dr. Meryl Nass i opisala u svom članku [3]. Kako je čitanost članka rasla, WHO je uklonio HCQ iz studija. Dr. Nass je analizirala sve detalje u vezi s dizajnom WHO studije koje ćemo prikazati u tekstu, te organizacije koje su sa izradom iste povezane.

Još jedna činjenica je da je primjena HCQ u WHO studiji u prosjeku bila 9 dana [4] nakon pojave prvih simptoma.

Sljedeći članak [5] koji analizira istraživanja terapeutika u ovoj pandemiji navodi detalje koji sadrže snažne indicije namjere da se pacijente u WHO studiji predozira lijekom!

Navode se dva slučaja u kojima je Indijsko ministarstvo zdravstva i istraživanja u zdravstvu (ICMR) prije početka studije poslalo poruku WHO-u sa zabrinutošću da su doze u studiji četverostruko veće i da indijski lječnici neće koristiti WHO protokol, u čemu su im se pridružile i singapurske vlasti.

Otprilike u isto vrijeme objavljuju se i rezultati brazilske studije [6] koja je imala dvije grane s manjom i većom dozom HCQ. U istoj je prilično uvjerljivo pokazano da grana s većom dozom HCQ-a, koja je prvog dana bila upola manja (1.200 mg) od doze korištene u WHO studiji (2.400 mg), dok je kumulativno u 10 dana bila ista (12.000 mg), štetna po zdravlje ispitanika.  U studiji je objašnjeno da su tu granu ukinuli rano prije završetka studije, a mediji [7] su prenijeli [8] tu informaciju s priličnim “entuzijazmom” kao argumentom protiv korištenja HCQ-a.

Još jedan važan detalj je da je HCQ u studiji WHO-a administriran pacijentima u prosjeku 9 dana nakon što su nastupili prvi simptomi COVIDA-19. Naime, u meta-analizama se jasno primjećuje utjecaj rane (pravovremene) ili prekasne administracije HCQ-a na efikasnost terapije, što se očituje smanjenjem smrtnosti.

No i prije meta-analize Boulware et. al. [71] izradio je studiju koja je potom objavljena u prestižnom časopisu NEJM gdje je HCQ administriran tako da se pacijentima slao poštom, dok su sa izrađivačima studije održavali konzultacije preko interneta, a podaci o stanju pacijenata dobiveni su putem ispunjene ankete.

Zaključak te studije je da HCQ ne pomaže u brzom povlačenu simptoma. No, prof. statistike dr. Márcio Watanabe je ponovno statisticki obradio podatke iz te studije [72] i zaključio da dobivene podatke Boulware u svojoj studiji nije odvajao po vremenu administracije (binning). Nakon ponovne analize jasno je vidljiv poznati trend, odnosno pravovremena primjena HCQ-a ima za posljedicu skraćenje trajanja simptoma COVIDA-19. 

Izvorni rad Boulwarea ima niz nedostataka, od neadekvatne analize podataka, oslanjanje na ankete i samoizvještavanje pacijenata, slanje lijekova poštom (što nosi dodatna kašnjenja), no najvažnije je to da u obje grupe nije bilo niti jedne preminule osobe, što znači da studija ne daje nikakve zaključke u vezi sa smanjenjem smrtnosti.

Pa ipak, ta studija je bila tema u medijima koji su izvještavali o negativnim rezultatima HCQ-a.

Tome je doprinio i veliki članak u Lancetu, istraživanje navodno provedeno na blizu 100 tisuća pacijenata na 6 kontitnenata u 671 bolnici.

Taj debakl objavljen u Lancetu povučen je nakon samo 2 tjedna, a cijela afera nazvana je Surgisphere [9]!

Čitanjem tog članka [10] nekoliko dana nakon objavljivanja, u samo 15 minuta primijetili smo da je usklađenost pacijenata po komorbiditetima i drugim parametrima nerealno uredna.

To su primijetili i drugi znanstvenici i mediji, pa su nakon par dana urednicima u Lancet poslali pismo [11] zabrinutosti navodeći 10 nepravilnosti primijećenih u studiji u Lancetu. Nakon samo 13 dana po objavljivanju, studija je bila povučena [12].

Zanimljivo je da je Anthony Fauci samo par dana nakon njezine objave reagirao prilično samouvjereno navodeći Lancetovu studiju kao posljednji čavao u lijes debati oko HCQ-a kao lijeka koji pomaže u smanjenju smrtnosti u pandemiji COVIDA-19. U tom trenutku nam je bilo potpuno jasno da on studiju ili nije pročitao, ili je jednostavno – korumpiran.

Pogledate samo s kojim entuzijazmom je Fauci promovirao Remdesivir, lijek koji “ne spašava nikoga” već samo skraćuje boravak pacijenata na visokom protoku kisika za 3 dana! Zbog toga je Remdesivir ekspresno proglašen standardnom terapijom?!

Remdesivir košta otprilike 1 000 $ (6.370 kn) po pacijentu, u početku pandemije je koštao 3.120 $ (19.874 kn), no cijena lijeka je radi lošeg odjeka u javnosti potom smanjena. Lijek u proizvodnji košta 9 $ (57 kn). Načinom na koji su istraživanja [14] izrađena [13] skrile su se njegove strašne nuspojave [15] oštećenja unutarnjih organa prilikom čega pojedini pacijenti završe na dijalizi. Indicije određuju smjer zaključka o njegovoj povezanosti i motivima, no nakon proučavanja Faucijeve prošlosti, ti se zaključci samo sve više “cementiraju”.

Naime, u vrijeme pandemije AIDS-a 80-ih godina, Fauci je promovirao Gileadov lijek AZT [17] (gle slučajnosti [16], ista korporacija kao lijek Remdesivir?) koji je štetio ljudima [18] zaraženima HIV-om, što se događalo [19] godinama [20], a u tom procesu je potisnuo nekoliko lijekova, jedan od njih je bio Bactrim [2][1] lijek koji pomaže kod oporavka od upale pluća kod pacijenata oboljelih od SIDE, koji je puno efikasniji u smanjenju smrtnosti od AZT-a. Smatra se da je posljedica takve odluke “koštala” 17 tisuća [22] ljudskih žrtava.

Još je jedan tretman bio koristan, protein peptide T,  no FDA ga je potiskivala do te mjere da su ljudi koji su bili zaraženi shvatili da Peptide T djeluje. FDA je pokrenula kampanju da potisne i Bactrim, a to je išlo tako daleko da su sudski proganjali ljude koji su prodavali ili koristili Bactrim za tretman upale pluća HIV zaraženih osoba, proglasivši njegovo korištenje 1987. godine doslovno ilegalnim. Cijela priča je dobro opisana u legendarnom filmu Dallas Buyers club [23]. Ironično je to da je nakon nekog vremena Fauci promijenio svoju odluku pod pritiskom dokaza (vrhunski političar zna točno kad treba preokrenuti kaput), no 17 tisuća žrtvovanih života prekasno!

Faucijeva klasična strategija u toj epizodi bio je argument nedostataka studije sa slučajno raspoređenim pacijentima i placebo kontrolom (U nastavku teksta RCT). Glavna značajka takvih studija, osim što imaju najveću znanstvenu težinu, jest ta da su skupe i većinom izvođene kod dobro opremljenih kliničkih centara sponzoriranih od farmaceutske industrije s puno financijskih sredstava i institucija kao što je NIH.

Ono što se izostavlja, a što Filipe Rafaeli [24] navodi, su studije koje izjednačavaju ili postavljaju znanstvenu težinu dobro izrađenih retrospektivnih studija, uz bok s RCT (randomized control trials), a ide i korak dalje te navodi da je većina korištenih lijekova, npr. u kardiologiji čak 86% [25] odobreno bez RCT studija!

Naprimjer, inzulin [69] je također tretman na kojem nikad nije izrađen RCT, cjepivo protiv tetanusa nema RCT studiju, a od društva [26] koje se bavi zaraznim bolestima Amerike preporučeno je samo 14% tretmana.

Znanstveni rad Andrew Anglemeyera [27], epidemiologa sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu, upravo objašnjava da nema velikih razlika u rezultatima dobivenima RCT studijama i observacijskim retrospektivnim studijama te da najčešće obje vrste studija dolaze do istih zaključaka [28].

Drugim riječima, RCT i kvalitetne retrospektivne studije najčešće imaju slične rezultate.

U članku iz 2017. [29] Thomas Freiden, tada Obamin direktor CDC-a, u znanstvenom radu koji je objavio u NEJM-u [30] zagovarao je da javne odluke o tretmanima ne bi trebale biti zasnovane na RCT studijama, uz argument da takve studije zahtijevaju dodatne troškove i odugovlače odobravanje spasonosnih tretmana.

Što naravno ne znači da RCT studije nisu kvalitetnije i da se nisu trebale izraditi, već se ovim primjerima pokazuje da se kod odabira primjene lijekova koriste dvostruki standardi ovisno o trenutnoj politici i određenim interesima, a ne medicinskim dokazima.

Drugi mediji, kao što je primjerice DW [31], objavljivali su apsurdne članke u kojima su kao glavni argument navodili tada već povučenu Lancetovu studiju…i to gotovo 2 mjeseca nakon njezina povlačenja!?

Naime, u fazi dizajniranja HCQ studije WHO-a [32] sudjelovali su zaposlenici Fondacije Billa i Melinde Gates, što je Meryl Nass navela u svom članku [33]. Ako se netko bavi ulaganjima, poznat mu je pojam “zaštita ulaganja” ili “hedging”. Naime, ako se od određenog ulaganja očekuje velika dobit, a prepoznali ste rizik koji može ugroziti profitabilnost ulaganja, onda se “poduzimaju radnje” koje eliminiraju rizik koji može ugroziti investiciju.

Gatesova investicija u cjepiva daje povrat od 20 puta što je neviđeno visok povrat u svijetu investiranja, riječi su koje je on sam izrekao u intervjuu koji je dao za CNBC [34].

Mehanizam štete u slučaju prevelike doze HCQ-a povezan je s istim mehanizmom djelovanja koji je povezan s njegovom koristi.

Pretpostavlja se da je glavni mehanizam djelovanja HCQ-a u liječenju COVIDA-19 i bilo kojeg RNA virusa koji koristi RNA [35] polimerazu za svoju replikaciju [36] slijedeći: HCQ je ionofor, pojednostavljeno, on kreira “ion channels” ili rupe u membranama stanica, mitohondrije i druge unutarstanične organele koji efikasno transportiraju cink koji je inhibitor RNA-polimeraze. Problem je u prenošenju [38]  cinka [39] ion transportninim [37] kanalima. Istim mehanizmom kroz njih protoni “cure” iz mitohondrija i time se smanjuje kiselost (delta Ph) ili se izjednačava potencijal protona unutar i izvan mitohondrija.

O čemu se, naime, radi: razlika u kiselosti (protonski potencijal-razlika potencijala) između unutrašnjosti mitohondrija i citoplazme koristi se za ATP sintezu (ATP synthase) koja je “turbina života” i transformira ADP u ATP koji se koristi za sve stanične energetske potrebe [40], s čijim se mehanizmom možete upoznati u videima: https://youtu.be/39UKSfsc9Z0 [41] https://youtu.be/A2my52zQA6k [42] https://youtu.be/b_cp8MsnZFA [43] https://en.wikipedia.org/wiki/ATP_synthase [44].

Ukratko, prevelika doza HCQ izaziva smanjenje protonskog potencijala u mitohondrijima zaustavljajući ATP sintezu. Prvi znakovi su produljenje Q-T intervala [45] koje na kraju rezultira sa ” torsades de pointes [46]”, što može dovesti do smrti.

Predoziranje lijekovima većini je poznato, no predoziranje bilo kojim spojem, uključujući i vodu, također je moguće. Ukratko, smrtonosna doza vode (LD50 vode) je 90ml/kg [47] što je ustanovljeno pokusom izvedenim na štakorima.

Sljedeći način na koji je moguće smanjiti efikasnost HCQ-a i bilo kojeg drugog lijeka je da ga se ne uvede pravovremeno, odnosno da ga se uvede prekasno, to zna svaki liječnik. Ako lijek dobijete prekasno već ste ili ozdravili ili preminuli, stoga je pravovremena primjena lijeka vrlo značajna!

Kreativni autori studija “ubojica” čija je namjera diskreditirati lijekove koji su ugroza određenim “investicijama” koriste sve te metode u “znanstvenim studijama” koje će se kasnije koristiti kao “argumenti” za negativne preporuke za određene terapeutike.

FDA je obeshrabrila u vezi s pravovremenim korištenjem lijeka u praksi, i savjetuje njegovo korištenje samo na hospitaliziranim pacijentima što implicira da su to pacijenti kojima je stanje već značajno narušeno, zbog čega i jesu primljeni u bolnicu.

Dr. Harvey Risch napisao je tekst [48] u kojem objašnjava odluku američke agencije za lijekove koja poziva na oprez prilikom korištenja HCQ-a van bolničkih uvjeta kao “opstrukciju koja košta živote”, citirajuci odluku FDA “FDA cautions against use of hydroxychloroquine or chloroquine for COVID-19 outside of the hospital setting.“ ali i političku pozadinu te odluke.

Tako je VA studija [49] također primijenila lijek prekasno, pritom nasumce izdvajajući pacijente kojima je značajno lošije, što jasno navode [50] u studiji, a i ono što se prešućuje, dajući lijek prekasno, čime je HCQ prikazan lijekom koji više šteti, a to su CNN [51] i faktcheckeri Snopes [52] koristili za demoniziranje upotrebe lijeka iz političkih razloga (Trump je poticao koristenje HCQ-a). Istima se pridružio i Faktograf kojega smo u ovom članku potpuno razmontirali.

U dokumentu FLCCC grupe [70] postoji dijagram bolesti iz kojeg se jasno može vidjeti kada je optimalno vrijeme za primjenu terapeutika.

Prikazat ćemo sljedeću analogiju koristeći primjer zračnog jastuka u sudaru vozila:

Ako u sudaru vozila zračni jastuk napušemo prerano, on će se do udarca ispuhati i neće biti efikasan. Ako ga napušemo prekasno, već prije napuhavanja ćemo se ozlijediti o volan i druge djelove automobila, pa opet neće izvršiti svoju funkciju. Ako ga napušemo u točno određenom trenutku, a precizni vremenski prozor je 10 milisekundi u kojem se zračni jastuk mora napuhati na točno određenu vrijednost tlaka, barutno punjenje također mora imati točno određenu dozu, u suprotnom će napuhavanje biti neuspješno i time ćete svejedno udariti o dijelove automobila glavom. S druge strane ako je punjenje prejako, lako se može dogoditi da vam sam čin punjenja zračnog jastuka može naštetiti i posljedično tome “otkinuti glavu”.

Dakle, čak i kad znamo da lijek djeluje, može se primjeniti na pogrešan način i izazvati štetu zbog neadekvatne doze ili njegove nepravovremene primjene.

Sva sreća da prava znanost ima samo jedan cilj, a on je istina. Kada se netko poziva na koncenzus, imajte na umu da je najčešće posrijedi prijevara. Naime, Monsanto je imao toliko sredstava da je doslovno kupio većinu relevantnih istraživača i medija koji su taj lažni “koncenzus”, tu prijevaru podržavali desetljećima, i koja je izašla na vidjelo tek u velikoj sudskoj tužbi u kojoj klijenti oštećeni karcinomom nisu htjeli popustiti u izvansudskoj nagodbi.

Naime, da su se nagodili izvan suda, sudac od Monsanta ne bi tražio da priloži svu dokumentaciju (takozvani dicovery process-proces otkrivanja) koju posjeduje, a do koje je nemoguće doći (osim ako imate zvizdača) jer je ta dokumentacija tajna. Odbijanjem nagodbe svi dokumenti otkriveni u procesu postaju javno dostupni u sudskim registrima.

Istina je u ovom slučaju poražavajuća za znanstvenu zajednicu koja je godinama podržavala prodane znanstvenike na način da takva peer rewivers nisu promatrali dovoljno kritično. Scenarij je to već viđen kod duhanske i naftne industrije, a dobar opis možete pročitati u znanstvenom radu [53] “Monsanto-zatrovavanje znanstvenog izvora [54]”, znanstveni rad koji je nastao upravo zahvaljujući tome što je dokumentacija iz sudskog slučaja Baum, Hedlund, Aristei & Goldman [55]  “izašla na svjetlo dana” …

Naime, u ovoj korona-krizi mnogi pošteni znanstvenici, liječnici i kliničari ubacili su u najveću brzinu. Toliko je istraživanja proizvedeno da je regulatornim agencijama sve teže gledati u stranu. Kod toliko istraživanja koji identificiraju veoma potentne terapeutske metode i razotkrivaju makinacije određenih istraživača potaknutih korumpiranim organizacijama i farmaceutskom industrijom, da istina postaje sve očitija.

Na dolje navedenim internet stranicama grupa istrazivača objedinila je sva istraživanja rađena na nekoliko najučinkovitijih terapeutika i za neke je čak kreirala “živu” meta-analizu, vjerojatno “pritisnuta” Faucijevim tvrdoglavim inzistiranjem na RCT-u, stoga su otišli “above and beyond” i izradili meta-analizu koja ima najveću znanstvenu vrijednost!

Na stranici https://c19vitamind.com/ [56] objedinjena su istraživanja u vezi s utjecajem vitamina D kao terapeutika za smanjenje simptoma i smrtnosti uslijed bolesti COVID-19, a na stranici https://vdmeta.com/ [57] su sve kliničke studije provedene na pacijentima u obliku živih meta-analiza te se u realnom vremenu dodaju nove studije:

U toj meta-analizi srednja vrijednost svih studija pokazuje 64% pozitivan odgovor na tretman, najveća korist je u slučaju rane primjene, čak 90%.

Dvije najpotentnije kliničke studije [58] na vitaminu D pokazuju da je čak i kod rane primjene ima koristi. Manja studija je ukazala na smanjenje prebacivanja pacijenata na intezivnu njegu za 25 puta, dok u grupi od 50 tretiranih pacijenata nije bilo umrlih, a u placebo grupi od 26 pacijenata, 2 pacijenta su nažalost preminula.

Usprkos žrtvama iz te studije, mnogi su prigovarali da je njome obuhvaćeno premalo ljudi, pa su španjolski autori ponovili studiju na 930 pacijenata [59] i dobili slične rezultate.

Na isti način je obrađen Ivermectin na stranici https://c19ivermectin.com/ [60] kao i meta-analiza https://ivmmeta.com/61

Tamo gdje je usrednjen pozitivan odziv na treman 86%,  čak i kasna primjena ima sličan odgovor.  Najveća “meta-analiza” napravljena je na Hiroksikloroquinu na čak 207 studija koje su obuhvaćale 18.751 pacijenta i  kojom je ustanovljena srednja korist od 66%, ali samo za pravovremenu (ranu) primjenu.

https://hcqmeta.com/ [62]

Vidljiva je značajna razlika kad se HCQ primjenjuje rano, kao što zagovara Dr. Harvey Risch i mnogi drugi doktori, s provjereno niskim mortalitetom kod pacijenata (Dr Zelenko [63] i Dr Didier [64] koji imaju veliku redukciju smrtnosti među svojim pacijentima u odnosu na medicinske centre u okruženju).

Zanimljivo je vidjeti kako se kretala smrtnost u Švicarskoj nakon što su švicarski medicinski autoriteti zabranili HCQ na 13 dana zbog “znanstvenog” rada objavljenog u Lancetu, a čim je rad povučen, ponovo su dopustili njegovu upotrebu. U periodu kada je bio zabranjen smrtnost kovid pacijenata skočila je za 4.7 puta!

Slika prikazuje izvještaj Francesoira [65].

Što zaključiti iz svega ovoga?

Farmaceutske kompanije,  određene organizacije i pojedinci imaju veliki utjecaj na američke (i ne samo američke) regulatorne agencije, korumpiraju znanost i regulatorne agencije radi profita, što izaziva nepotrebne ljudske zrtve.

Sve već viđeno u slučaju Monsanta [66],  Boeinga [67] i ostalih korporacija…[68]

Izvor:

1) https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2022926

2) https://www.fda.gov/drugs/drug-safety-and-availability/fda-cautions-against-use-hydroxychloroquine-or-chloroquine-covid-19-outside-hospital-setting-or

3) https://ahrp.org/covid-19-has-turned-public-health-into-a-lethal-patient-killing-experimental-endeavor/

4) https://www.nejm.org/doi/suppl/10.1056/NEJMoa2022926/suppl_file/nejmoa2022926_appendix.pdf

5) https://cvpandemicinvestigation.com/hydroxychloroquine-hcq-evidence-of-conspiracy-that-killed-over-100k-americans/

6) https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.04.07.20056424v2.full.pdf

7) https://www.theguardian.com/world/2020/apr/24/chloroquine-study-coronavirus-brazil

8) https://www.reuters.com/article/uk-factcheck-brazilian-chloroquine-study-idUSKBN21Z395

9) https://www.the-scientist.com/features/the-surgisphere-scandal-what-went-wrong–67955

10) https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31180-6/fulltext

11) https://zenodo.org/record/3862789#.YDIsZ-hKiiP

12) https://www.the-scientist.com/features/the-surgisphere-scandal-what-went-wrong–67955

13) https://www.statnews.com/2020/05/05/were-researchers-wrong-to-move-the-goalposts-on-remdesivir-in-the-end-it-may-not-have-mattered/

14) https://trialsitenews.com/university-of-cincinnati-study-raises-questions-associated-with-use-of-remdesivir-in-covid-19-patients/

15) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1201971220305282

16) https://www.snopes.com/fact-check/remdesivir-gilead-conspiracy/

17) https://fort-russ.com/2020/04/shedding-light-on-the-dishonorable-record-of-dr-fauci-a-real-mengele/

18) https://www.spin.com/featured/aids-and-the-azt-scandal-spin-1989-feature-sins-of-omission/

19) https://www.washingtonblade.com/2020/03/18/hiv-activists-hail-fauci-amid-coronavirus-crisis-but-it-wasnt-always-that-way/

20) https://vaccineimpact.com/2020/anthony-fauci-40-years-of-lies-from-azt-to-remdesivir/

21) https://www.huffpost.com/entry/whitewashing-aids-history_b_4762295

22) https://www.huffpost.com/entry/whitewashing-aids-history_b_4762295

23) https://en.wikipedia.org/wiki/Dallas_Buyers_Club

24) https://filiperafaeli.substack.com/p/yes-hydroxychloroquine-is-scientifically

25) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6439920/

26) https://jamanetwork.com/journals/jamainternalmedicine/fullarticle/226373

27) https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.MR000034.pub2/full

28) https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM200006223422506

29) https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1614394

30) https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1614394

31) https://www.dw.com/en/chloroquine-does-not-help-against-the-coronavirus/a-54307197

32) https://www.who.int/blueprint/priority-diseases/key-action/RD-Blueprint-expert-group-on-CQ-call-Mar-13-2020.pdf

33) https://ahrp.org/covid-19-has-turned-public-health-into-a-lethal-patient-killing-experimental-endeavor/

34) https://www.cnbc.com/2019/01/23/bill-gates-turns-10-billion-into-200-billion-worth-of-economic-benefit.html

35) https://journals.plos.org/plospathogens/article?id=10.1371/journal.ppat.1001176

36) https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/jmm/10.1099/jmm.0.001250

37) https://apnews.com/press-release/newswire/73b4008bf510e7f5db832b2790d6115a

38) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31305906/

39) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32920234/

40) https://en.wikipedia.org/wiki/Cellular_respiration

41) https://youtu.be/39UKSfsc9Z0

42) https://youtu.be/A2my52zQA6k

43) https://youtu.be/b_cp8MsnZFA

44) https://en.wikipedia.org/wiki/ATP_synthase

45) https://en.wikipedia.org/wiki/Drug-induced_QT_prolongation

46) https://en.wikipedia.org/wiki/Torsades_de_pointes

47) https://en.wikipedia.org/wiki/Median_lethal_dose

48) https://www.washingtonexaminer.com/opinion/fda-obstruction-patients-die-while-trump-gets-the-blame

49) https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.04.16.20065920v2.full.pdf

50) https://cvpandemicinvestigation.com/hydroxychloroquine-hcq-evidence-of-conspiracy-that-killed-over-100k-americans/

51) https://www.cnn.com/2020/04/21/health/hydroxychloroquine-veterans-study/index.html

52) https://www.snopes.com/fact-check/remdesivir-gilead-conspiracy/

53) https://qhi7a3oj76cn9awl3qcqrh3o-wpengine.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2019/11/Monsanto-Papers-Poisoning-the-Scientific-Well-1.pdf

54) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29843257/

55) https://www.baumhedlundlaw.com/toxic-tort-law/monsanto-roundup-lawsuit/monsanto-secret-documents/

56) https://c19vitamind.com/

57)  https://vdmeta.com/

58) https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0960076020302764

59) https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3771318

60) https://c19ivermectin.com/

61) https://ivmmeta.com/

62) https://hcqmeta.com/

63) https://www.preprints.org/manuscript/202007.0025/v1

64) https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1477893920302179

65) https://www.palmerfoundation.com.au/irrefutable-proof-that-hydroxychloroquine-works-francesoir/

66) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29843257/

67) https://transportation.house.gov/news/press-releases/after-18-month-investigation-chairs-defazio-and-larsen-release-final-committee-report-on-boeing-737-max

68) https://oneill.law.georgetown.edu/tobacco-industry-bribery-and-anticorruption/

69) https://u22.f6f.myftpupload.com/wp-content/uploads/2020/09/HCQWhitePaper.pdf

70) https://covid19criticalcare.com/wp-content/uploads/2020/12/FLCCC-Protocols-%E2%80%93-A-Guide-to-the-Management-of-COVID-19.pdf

71) https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMe2020388

72) https://arxiv.org/ftp/arxiv/papers/2007/2007.09477.pdf

Vir: https://dokumentarac.hr/covid-19/hidroksiklorokin-duboki-zaron-u-cinjenice

*

https://healthimpactnews.com/2020/frontline-doctors-publish-their-early-treatment-protocol-for-covid-that-is-saving-many-lives-vaccines-not-needed/

The following is the protocol Drs. Fareed and Tyson have jointly developed as most effective for their COVID-19 patients:

Fareed/Tyson COVID-19 Treatment Protocol

HCQ 200 mg tabs #16 (HCQ = hydroxychloroquine)

Zinc sulfate 22O mg (or elemental Zinc 50 mg) # 15

Azithromycin 500 mg # 5 (or Z pack) or

Doxycycline 100 mg # 10)

Ivermectin 3 mg tabs #8

Aspirin 325 mg tabs #30

Day 1 – HCQ 2 tabs twice a day

Zinc sulfate tab twice a day

(Azithromycin tab one per day or doxycycline cap twice a day)

Ivermectin 12 mg on day 1 only

Aspirin 325 mg

Days 2-5 

HCQ tab 3 times a day

Zinc sulfate 3 times a day

(Azithromycin tab daily or doxycycline cap twice a day)

Aspirin 325 mg daily

Ivermectin 12 mg on day 3 if symptoms warrant

Prednisone 60 mg daily x 5-7 days or

Dexamethasone 4 mg bid if wheezing /SOB

Budesonide 0.5-1mg/2ml vía nebulizer bid

Vitamin D3 5000 iu daily

Pepcid 20 mg daily

Continue daily Aspirin 325 mg

Over the counter prevention:

Elemental Zinc 25 mg once a day

Vitamin D 4000 iu once a day

Vitamin C 1000 mg once a day

Quercetin 500 mg once a day

If Quercetin is unavailable, then use Epigallocatechin-gallate (EGCG) 400mg once a day

Dr. Fareed also included Dr. Zelenko’s (Twitter: @zev_dr) COVID-19 Prophylaxis Protocol:

Prophylaxis is an action taken to prevent or protect against a specified disease. Greek in origin, from the word “phylax”, meaning “to guard” and “watching.”

*

Dr. Simone Gold, zdravnica in pravnica iz American Frontline Doctors o hidroksi klorokinu in Ivermectinu:

https://brandnewtube.com/watch/dr-simone-gold-propaganda-amp-hyper-reliance-on-scientists-speech_E1KPyvyVhoRL5dj.html

*

Over the past year political biases prevented the American medical community from promoting potential treatments like Hydroxychloroquine from treating the coronavirus. Dr. Anthony Fauci, the media, and the American medical community shot down its effectiveness early last year after President Trump promoted the drug. This was despite this proof of its effectiveness in treating the virus.

Today over 232 clinical trials have been published on the effectiveness of hydroxychloroquine on the coronavirus. Using hydroxychloroquine in early treatment, before a patient becomes deathly ill, shows significant improvement according to the studies listed at c19HCQ.com. Yet many doctors still frown on administering the drug to patients as a prophylactic or in early treatment because of Dr. Fauci and the politicized medical community.

On Tuesday Dr. Steven Hatfill, infectious disease expert, told the War Room that the medical bureaucracy blocked an effective treatment in hydroxychloroquine so they could push through experimental vaccines.

Dr. Hatfill told War Room hydroxychloroquine is proven to be effective and costs roughly 60 cents per pill. However, the existence of a proven effective treatment would not have allowed Dr. Fauci and FDA’s Janet Woodcock to expedite covid vaccines.

https://www.thegatewaypundit.com/2021/04/us-medical-expert-dr-fauci-fdas-woodcock-responsible-hundreds-thousands-american-deaths-smearing-hydroxy-video/

*

Josipa Juričev-Sudac, mag. medicinske biokemije o lažni študiji, ki naj bi pokazala škodljivost hidroksiklorokina (okoli 20.00 minute). Objavljena je bila v prestižni medicinski reviji Lancet in na osnovi te lažne študije je Svetovna zdravstvena organzacija prepovedala uporabo tega zdravila za zdravljenje COVID-19: 

https://dokumentarac.hr/covid-19/video-josipa-juricev-sudac-mag-medicinske-biokemije-pandemija-kao-nova-religija-i-gdje-je-nestala-gripa/

*

https://childrenshealthdefense.org/defender/tens-of-thousands-lives-could-have-been-saved-covid-treatments/?utm_source=salsa&eType=EmailBlastContent&eId=df95c830-790f-4dae-b3ad-0890327ca36c

*

https://virologyj.biomedcentral.com/articles/10.1186/1743-422X-2-69?fbclid=IwAR05Nc4Eqjo45Da68ntxvCj6Bh2sEGND-Ag5Y861-cu28yLxYghaauIUAEU

Chloroquine is a potent inhibitor of SARS 1 coronavirus infection and spread, august 2005

*

Dr Andraž Teršek o prepovedi hidroksiklorokina v Sloveniji: (6.10. 2021)

https://andraz-tersek.si/covid-zz-protokol-in-srhljivo-grozljivi-dodatek-2/

*

https://rcm.imrpress.com/article/2021/2153-8174/2153-8174-22-3-1063.shtml

Early combination therapy with hydroxychloroquine and azithromycin reduces mortality in 10,429 COVID-19 outpatients

*

https://www.drugs.com/drug-interactions/hydroxychloroquine.html 

Kontraindikacije hidroksiklorokina z drugimi zdravili

*

Based on our observations, quercetin is safe and effective in lowering the serum levels of ALP, q-CRP, and LDH as critical markers involved in #COVID19 severity."

- "Quercetin has shown therapeutic benefits in severe COVID-19."

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0014299921007718?via%3Dihub

*