Između Čovića, Amerike i Rusije: Vlada Nermina Nikšića godinu dana obmanjivala javnost i partnere, ko će odgovarati!?

Piše: Rasim Belko @rasimbelko

Je li činjenica da američki ambasador direktno razgovara sa federalnim zastupnicima o usvajanju Zakona o Južnoj interkonekciji zapravo poraz aktuelne Vlade Federacije BiH i premijera Nermina Nikšića koji su zarad interesa jedne političke stranke pomenuti zakon držali u ladicama?

Bilo je ovo jedno od pitanja koje smo postavili predsjednicima klubova stranaka koji su jučer bili na sastanku sa američkim ambasadorom Michaelom Murphyjem i američkim izaslanikom za Zapadni Bakan Alexanderom Kasanofom.

Šefove parlamentarnih klubova pitali smo i možemo li očekivati da će zakon biti usvojen na jednoj od dvije sjednice Predstavničkog doma FBiH u decembru, te šta poslije, odnosno može li zakon proći i Dom naroda i kako osigurati primjenu ako zakon bude usvojen s obzirom da je međunarodna zajednica predvođena Ambasadom SAD-a Draganu Čoviću i HDZ-u BiH dala ozbiljne poluge moći kako na vrhu, tako i u vertikali sistema u FBiH?

Odgovori i šutnja koju smo dobili umjesto odgovora upućuju da je američka delegacija Parlamentu Federacije jučer poprilično jasno iznivelisala stavove i pokazala bosanskohercegovačkoj političkoj nedonoščadi kako se brane državni interesi. Istina, oni dolaze s pozicije sile, ali to ipak nije jedini argument.

Kako saznajemo, dogovoreno je da se zakon izglasa bez da se puno politički provocira. A u tom dogovoru vjerovatno se krije i šutnja na naša pitanja.

Predsjednik Kluba NES-a Irfan Durić kaže da je činjenica da je Zakon o južnoj interkonekciji prošao proceduru kroz Parlament Federacije BiH skoro prije tri godine.

“Također, činjenica da je američka administracija dala veliki značaj ovom zakonu i smjernice ka realizaciji istog, treba da bude poruka svim političkim strankama u Federaciji BiH ka što bržem donošenju pomenutog zakona”, odgovara Durić na upit Patrije.

I dodaje: “Želim vjerovati da će svi politički akteri dati svoj doprinos da ovaj zakon bude usvojen na oba doma u što kraćem roku”.

Na sastanku s američkom delegacijom bio je i Mahir Mešalić, predsjednik Kluba Demokratske fronte, koji za Patriju kaže: “Vjerovatno razočarani neusvajanjem zakona od strane aktuelne Vlade FBiH, Ambasada SAD i visoki dužnosnici State Departmenta obratili su se direktno parlamentarcima kako bi konačno bio riješen Zakon o Južnoj interkonekciji. Sve strane koje su prisustvovale sastanku, usaglasile su se o zakonu prethodne Vlade, odnosno usaglasile da zakon mora biti u proceduri u roku od 30 dana”.

“Nažalost i nakon pisma gospodina Antonyja Blinkena gospodinu Konakoviću iz januara ove godine ništa nije urađeno, iako je opozicija u Parlamentu FBiH u nekoliko navrata predlagala da se usvoji navedeni zakon”, navodi Mešalić.

Pojašnjava da zakon koji američki zvaničnici traže je zapravo zakon iz 2021. godine.

“Taj zakon predviđa da je BH Gas kao državna kompanija jedini nosilac projekta Južne interkonekcije i jedini ovlašteni distributer gasa koji bi dolazio tom interkonekcijom. To je dugoročno rješenje za BiH, jer bi u tom slučaju bila omogućena diversifikacija, odnosno bila bi završena energetska ovisnost o ruskom plinu, jer uz dosadašnji plin sa istoka imali bismo i američki”, rekao je Mešalić za Patriju.

Prvi čovjek Kluba DF-a kaže da “Dragan Čović nema mogućnost blokiranja Doma naroda FBiH, u slučaju da bilo koja stranka iz bloka Trojka odluči podržati. Trojka mora izabrati između HDZ-a i američke administracije.

Napominje da HDZ ima opciju da pokrene vitalni nacionalni interes, ali da čak i ako se odluče na taj potez, on kratkoročno može odložiti usvajanje zakona.

Za Patriju je govorio i Admir Čavalić i potcrtao da Vlada FBiH nije u stanju predložiti ovaj zakon i da je to jasno od početka.

“Imali smo obećanja sa početka godine da će Vlada FBiH poslati svoj prijedlog u parlamentarnu proceduru. Nakon što se prekršilo dato obećanje, krenulo se sa pričom o nekakvoj radnoj grupi. Još uvijek nisam dobio informaciju ko čini istu i da li bilo šta rade po ovom pitanju. Sada je svima jasno da se samo kupuje vrijeme i da se tema Južne interkonekcije nastoji ‘gurnuti pod tepih’. Tako da je Federalni parlament logično naredna adresa”, navodi Čavalić.

Čavalić očekuje da zakon bude na sjednici koja će se održati 18. decembra ove godine.

“Svakako se planira tražiti dopuna dnevnog reda tako da očekujem od svih političkih subjekata koji su prisustvovali sastanku jučer da glasaju za dopunu i onda u konačnici podrže ovaj prijedlog. Naravno, brojne su nepoznanice i najveća odgovornost je na predsjedavajućem Miokoviću, kao i političkim subjektima iz većine. Napominjem da sam u septembru tražio dopunu dnevnog reda sa ovim zakonom i da smo imali 46 glasova za. Malo je nedostajalo. Nadam se da će se tih 4-5 glasova (razuma) pojaviti u decembru”, kaže Čavalić.

Na pitanje šta nakon što zakon usvoji Predstavnički dom FBiH, Čavalić govori: “To su dalji problemi za rješavanje. Sada je prioritet svih prioriteta da ovo prođe Zastupnički dom Parlamenta FBiH. To je prvi i ujedno najteži korak”.

Sumirano, jasno je da Elmedin Konaković kao šef. bh. diplomatije nije uradio ono što su partneri u koje se kune tražili od njega. O iste se, iako su ga instalirali na vlast, oglušio i Nermin Nikšić kao premijer, ali i treći partner u Trojki Edin Forto.

Južna interkonekcija je projekat koji Bosni i Hercegovini treba u onom obliku kako ga je usvojio raniji saziv Parlamenta FBiH. I tu nema dileme.

Ono što će biti dilema je kako će američki ambasador Michael Murphy po povratku u SAD objasniti da je u Bosni i Hercegovini instalirao vlast koja je, sudeći po reakciji Ruske ambasade, uveliko bila naklonjena interesima Moskve. Istovremeno, dio te vlasti koji se zove Trojka morat će javnosti pojasniti zašto interes BiH i SAD nije imao primat nad interesima Čovića i Moskve.

Ili da pojednostavim, jesu li nam iz Trojke pričali o agenturama, stranim pijunima i rusofiliji a istovremeno radili u najvećem interesu ruske politike.